Uzinić: Pretvorili smo kanonizaciju Stepinca u političko pitanje

Na početku propovijedi Mate Uzinić naglasio je kako su sveci, među kojima i blaženi Stepinac, vidljivi znak Božje prisutnosti u narodu. Takvi primjeri, rekao je, pozivaju na radost, ali i na odgovornost, prenosi IKA.

Poručio je da je svetost poziv upućen svima. Unatoč slabostima i životnim poteškoćama, vjernici su pozvani ne odustati od te temeljne zadaće, jer život blaženog Alojzija Stepinca svjedoči da je svetost moguća.

Polazeći od evanđeoskog ulomka u kojem se Isusu prigovara zbog nepoštivanja ljudskih predaja, nadbiskup je podsjetio kako su Isusa pratila ogovaranja i teške optužbe, uključujući i tvrdnje da „nije priseban”. Naglasio je da se klevete teško, gotovo nikako, mogu u potpunosti ispraviti, što je potkrijepio poznatom anegdotom iz života sv. Filipa Nerija o perju raznesenom vjetrom.

"Perje je prosuto"

„Kao što se rasuto perje više ne može pokupiti, tako se ne mogu vratiti ni klevete i ogovaranja kad jednom iziđu iz naših usta”, istaknuo je nadbiskup.

U tom je svjetlu progovorio i o blaženom Alojziju Stepincu, koji je 1946. godine bio oklevetan i osuđen u montiranom procesu komunističkih vlasti. Iako je kasnije dokazano da su optužbe bile lažne, „ta je kleveta – sustavno širena raznim sredstvima – ostala u javnosti i prati ga do danas”.

„Perje je prosuto. I premda je i sudskim postupcima i crkvenim procesom beatifikacije pokazano da te optužbe ne stoje, one se i dalje lijepe uz njegovo ime”, rekao je Uzinić, istaknuvši kako suprotstavljena mišljenja o Stepincu i danas opterećuju njegovu kanonizaciju.

Upozorenje na zloupotrebu vjere i vjerskih simbola

Nadbiskup je upozorio da problem kanonizacije nije samo u povijesnim klevetama, nego i u načinu na koji se Stepinca danas često prikazuje.

„Još je veći problem što smo Stepinca pretvorili u nacionalnog junaka, a njegovu kanonizaciju u političko pitanje”, naglasio je nadbiskup, dodajući kako se pritom zanemaruje činjenica da je blaženi Alojzije prije svega bio „za Boga i za čovjeka, osobito za onoga čiji je život bio ugrožen, bez obzira na narodnost ili vjeru”.

Tumačeći Evanđelje, nadbiskup Uzinić upozorio je da se vjera i vjerski simboli mogu zloupotrijebiti kada se podrede partikularnim interesima, uključujući nacionalističke i populističke ideologije.

Podsjetio na primjer Stepinčeva odmaka od nacionalizma

„Vjera, vjerski simboli i poruke tada postaju sredstvo borbe protiv drugih, a ne put obraćenja i evangelizacije drugih”, rekao je, istaknuvši da je upravo tu vidljiva aktualnost Stepinčeva svjedočanstva. “Bio je domoljub, ali nije bio nacionalist. I zato nije ništa drugo nego li zloupotreba njegovog imena i djela njegovo pretvaranje u nacionalni simbol i u sredstvo za promicanje populističkih ideja koje u drugim ljudima, narodima i vjerama vide neprijatelje, a ne prepoznaju braću i sestre. Stepinac je osuđivao i prokazivao jednako odlučno nacionalizam kao i komunizam“, rekao je nadbiskup Uzinić.

Kao snažan primjer Stepinčeva odmaka od nacionalizma, nadbiskup je podsjetio na njegovu propovijed studentskoj mladeži iz 1938. godine, u kojoj je upozorio da idol ne mora biti samo „bezbožni komunizam”, nego i nacija kada zauzme mjesto Boga.

„Najveća vrijednost i vrhovna norma nije ni krv ni rasa… nego Bog na nebu, a na zemlji slobodna duhovna ličnost, besmrtni duh pojedinčev”, citirao je nadbiskup Uzinić Stepinca, naglašavajući da sve ostalo postoji radi čovjeka, a ne obratno.